Poljska 2021.
Rad jednog od najznačajnih filmskih autora Evrope, maestralni „cinéma vérité“ kao direktno otelotvorenje legendarne ideje velikana dokumentarizma Dzige Vertova – „život uhvaćen iznenada“. Osvojio je Grand prix Nedelje kritike u Lokarnu i nastavio putovanje po svim vodećim festivalima sveta.
U okviru slike, precizno i strogo definisane pogledom autora, na poetičan način prožet finom melanholijom, u veoma uskom okviru posmatramo svet. A taj svet je iznenađujuće raskošan i bogat – u rasponu od Šekspirove rečenice “Čitav svet je pozornica” do provokativne izjave nastale u svetu koji je otkrio čuda filma i televizije, izjave povezane sa Endijem Vorholom: “Svako će biti poznat 15 minuta”. Slučajni prolaznici, bliže i dalje komšije, supruga autora, čovek bez novca, šetači dece i pasa, prolaze kroz ovaj mikro svet – od ravnodušnog neosvrtanja bez svesti o prisustvu sagovornika, autora na balkonu, ili uz kraće ili duže dijaloge, prividno jednostavne, a zapravo slojevite i ispunjenje dubokim značenjem o smislu njihovog postojanja ulovljenog u trenucima “filmske slave”. U tom uskom vremenu, koncentrisani na sudbine ljudi koji izviru niotkuda i gube se iz našeg vidokruga, postajemo svesni i fenomena vremena i promena koje ga definišu – film je sniman više od dve godine i, čak i kad ponovo sretnemo neka poznata lica, sve se pred nama neprestano menja kao u svim istinski velikim filmovima.
Zadivljujući manifest dokumentarizma velikog majstora umetnosti razgovaranja i beskompromisnog suočavanja sa životom.
Rođen 1965. godine u Varšavi, Poljska. Sin reditelja dokumentarnih filmova Marsela Lozinjskog. Godine 1992. diplomirao na odseku za režiju Državne visoke škole za film i pozorište u Lođu. Rad na filmu započinje kao asistent svoga oca, Marsela Lozinjskog. Takođe je bio asistent Kšištofu Kješlovskom na filmu “Tri boje: Belo” 1993. Po ideji Kješlovskog režirao je poljsku epizodu na velikom međunarodnom projektu “Vek filma”. Istaknuti i višestruko nagrađivani reditelj dokumentarnih filmova.
FILM SA BALKONA
FILM BALKONOWY
101 minut
režija: Pavel Lozinjski
Pavel Lozinjski
Izabrana filmografija
Španija 2021.
Film koji je svojom lepotom od festivala do festivala osvojio čitavu Španiju. Nagrađen kao najbolji španski film u Valjadolidu i pobednik selekcije Latitud na Doc Barseloni.
Ako želite da čujete vetar koji pokreće čitavu prirodu na treperenje, morate da naučite da poštujete tišinu. O tom dubokom poštovanju nadahnuto i poetično izuzetnim vizuelnim postupkom svedoči mladi katalonski autor koji nam donosi očaravajuću meditativnu tišinu kao punoću disanja prirode. “Strastan sam u stvaranju poezije kroz kameru (kada snimam) i kroz sklapanje slika (kada montiram)“ kaže za sebe Pera Puđbert, govoreći o diskretnim, ali moćnim silama koje ga pokreću u njegovom radu. Ovim filmom vodi nas u predivne prostore njegove rodne Katalonije u kojima možemo da se potpuno prepustimo sporim, opušatajućim ritmovima prirode. U smenjivanju godišnjih doba, u pažljivo biranim detaljima otkrivamo punoću i intenzitet života. Mudra, blaga, brižna baka koja vodi svog praunuka kroz tajne sveta, posvećeni pastir, njegovo stado i pas, i mlada žena bremnita novim životom biće naši vodiči kroz livade, voćnjake, šumarke i pustare. Oni dodirujući ljuske oraha, zrele jabuke, treperavo lišće, runo ovaca dodiruju tajne kojima pulsira priroda i napajaju se energijama koje prožimaju čitavu planetu.
Film za veličanstveni bioskopski doživljaj, neponovljivo putovanje u prostore iskonske lepote i energije.
Rođen 1983. u Ventalju, u gornjoj Empordi, Katalonija, Španija. Diplomirao audiovizuelnu i multimedijalnu produkciju na fakultetu ERAM Univerziteta u Đironi; diplomirao medijsku produkciju na Univerzitetu Northempton u Velikoj Britaniji i specijalizovao se za nelinearnu digitalnu montažu za film, video i televiziju na Visokoj školi za sliku i dizajn IDEP u Barseloni. Radio je kao montažer na filmu i televiziji. Kao autor posvećen je prirodi kao u audiovizuelnom projekatu Anima Naturae, koji je osvojio nagradu 2014. i postao putujuća audiovizuelna izložba tokom 2015-16. Snimio više kratkih dokumentarnih filmova. Njegov film “Fluvius” iz 2020. Predstavljen je ka važan deo istoimene interaktivne audio vizuelne izložbe o rekama. Radi kao producent i kao predavač na fakultetu ERAM.
VETAR KOJI NAS POKREĆE
EL VENT QUE ENS MOU
78 minuta
režija: Pera Puđbert
Pera Puđbert
Izabrana filmografija
Irska, Velika Britanija, Francuska, Belgija 2021.
Izuzetan nastavak bavljenja problemima škole i odrastanja kreativnog i životnog tandema rediteljke Niase Ni Kinon i producenta Dejvida Rejna. Ako ste uživali gledajući njihov prethodni veliki dokumentaristčki hit “In loco parentis”, ovo je novi koji nastavlja otkrivanje lepote neposrednih, divnih odnosa učitelja i đaka. Ovoga puta im se pridružio u ulozi drugog reditelja i iskusni dokumentarista Deklan Mekgra, montažer po vokaciji. Ako ste uživali gledajući njihov prethodni veliki dokumentaristički hit “In loco parentis”, ovo je novi koji nastavlja otkrivanje lepote neposrednih, divnih odnosa učitelja i đaka.
Otkriti Platona u jednom od najproblematičnijih oblasti Belfasta, u siromašnom kraju podeljenom verskim i ekonomskim problemima i konfliktima, deluje sasvim nestvarno. U ovoj neverovatnoj životnoj priči učenici osnovne škole i njihovi nastavnici pokušavaju da plimu agresije i sukoba svake vrste, sadašnjih i onih koje izviru iz prošlosti, zaustave ili bar ublaže mudrošću i mislima filozofa. Entuzijastični direktor u pomoć poziva antičke mislioce, za njega jedine saveznike u borbi protiv ukorenjenih frustracija i nasilja koje oni izazivaju. On uznemirenim i zbunjenim đacima nudi dragoceno, gotovo magično sredstvo - misaonu distancu koja ih uzdiže visoko iznad surovosti realnosti. Filmski autori svu svoju pažnju usmeravaju na dinamičnog, duhovitog direktora, obožavaoca Elvisa Prislija, i njegovu bespoštednu borbu da se uspostavi ta nova perspektiva kao nevidljiva, ali čvrsta i spasonosna platforma sa koje deca mogu da vide svet kakav jeste i da bez straha u njemu vide i sebe.
Ovo je divni dokumentaristički manifest o moći ljudske misli i moćima govora i razgovora, dokumentarac koji svedoči o uzbudljivim spojevima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Rođena 1966. u Dablinu, Irska. Završila Nacionalni koledž za umetnost i dizajn u Dablinu. Radila kao scenograf na filmu i televiziji. Dokumentarne filmove je počela da režira 2001. godine. Filmovi su nagrađivani i prikazivani na brojnim svetskim festivalima. Od 2006. radi kao ko-direktor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma “Gat Gefa” na severu Irske.
Odrastao je u Severnom Belfastu, veoma blizu Ardojana gde su bili najveći konflikti tokom sedamdesetih i osamdesetih. Više od dvadeset pet godina radi kao montažer brojnih i nagrađivanih igranih i dokumentarnih filmova. Režirao kratke dokumentarce za televiziju. Višestruko nagrađivan za svoj rad. Predavao na Kvins univerzitetu u Belfastu, Severna Irska, na Institutu za tehnologiju u Dandalku i na Koledž univerzitetu u Dablinu u Irskoj. Napisao dve knjige – „Filmski zanat: Montaža i post-produkcija” i “Filmski zanat: Pisanje scenarija”, obe su prevedene na pet jezika.
MLADI PLATON
YOUNG PLATO
102 minuta
režija: Niasa Ni Kinon i Deklen Mekgra
Niasa Ni Kinon
Izabrana filmografija
Deklan Mekgra
Izabrana filmografija
Bugarska, Nemačka 2022.
Film koji počinje svoj festivalski život posle premijere na velikom festivalu u Karlovim Varima, kao novi sjajni film Ilijana Meteva, mladog evropskog autora sa engleskim dokumentarističkim stilom, ovoga puta uz još dvoje mladih sineasta. Dokumentarac koji je zadivio Evropu veličanstvenom hrabrošću dokumentarista da se nađu na opasnom mestu i suoče se licem u lice sa stvarima od kojih je čitav svet poželeo da pobegne.
Nasuprot svemu što smo videli tokom pandemije kovida 19, stoji ovaj izuzetni film – rad troje reditelja u sasvim neočekivanom odnosu. Metev je u Londonu u izolaciji, a dvoje mladih kolega, Ivan Čertov i Zlatina Teneva hrabro ulaze u prostor od koga su svi zazirali, a mnogi se užasavali. Oni provode više od dva meseca na izolovanom kovid odeljenju bolnice u bugarskom gradu Ćustendilu. Sve troje, nemerljivim kreativnim naporima oblikuju priču o izuzetnim karakterima i sudbinama pretočenu u film koji nas baca u središte najveće bitke čovečanstva u XXI veku. Sjajnim preciznim fokusiranjem na harizmatične junake, kroz pažljivo uspostavljane direktne kontakte, autori prenose nenametljivo dramatičnu atmosferu ambijenta i dešavanja. Oni su empatični posmatrači koji posvećeno učestvuju u sumnjama i strepnjama junaka, u njihovim naporima i patnjama, kao i u retkim, ali zadivljujućim podvizima.
Ovaj film prevazilazi studiju jedne epidemije. Jednostavnošću opservacije i komunikacije priču o jednoj skromnoj provincijskoj bolnici razvija do vrhunske parabole o životu, stradanju i nadi.
Rođen u Bugarskoj 1981. Kao tinejdžer je živeo u Nemačkoj, gde je imao ambiciju da postane violinista; svirao je klasiku na nemačkom radiju. Na studijama slikarstva na Londonskom univerzitetu umetnosti (Central Saint Martins) eksperimentisao sa 16mm filmom. Zatim 2008. završio studije na britanskoj Nacionalnoj filmskoj i televizijskoj školi (NFTS).
Radio kao snimatelj na raznim igranim i dokumentarnim filmovima bugarske i inostrane produkcije. Kao debitant na igranom filmu bio je direktor fotografije na filmu „Februar” koji je bio u zvaničnoj selekciji Kanskog filmskog festivala 2020. Saradnja sa Ilijanom Metevom je njegov rediteljski debi.
Diplomirala je žurnalistiku 2018. na Univerzitetu u Sofiji, Bugarska. Od tada, radila je kao reditelj, linijski producent i istraživač na brojnim filmskim projektima za ARTE i Dojče vele. 2020. godine izabrana je za dokumentarnu radionicu DOC Campus, u organizaciji DOK Lajpciga. Ovo je njen celovečernji rediteljski debi.
JEDNA PROVINCIJSKA BOLNICA
ЕДНА ПРОВИНЦИАЛНА БОЛНИЦА
102 minuta
režija: Ilijan Metev, Ivan Čertov, Zlatina Teneva
Ilijan Metev
Izabrana filmografija
Ivan Čertov
Zlatina Teneva
Izabrana zajednička filmografija - Ivan Čertov i Zlatina Teneva
Holandija 2021.
Rad istaknute holandske rediteljke čuvene po veličanstvenim filmovima koji se bave svetom umetnosti i umetničkih dela, a koji nas uvode u ekskluzivne prostore iza tog sjaja i lepote kojima se divimo.
Ovaj film pred nas stavlja jedno od najkontroverznijih pitanja vezanih za arheološko i umetničko nasleđe. Nepristrasno i uvek poštujući da treba saslušati i drugu stranu, autorka Uke Hogendejk prati višegodišnji proces pun obrta, bitku advokata, zakona i propisa. Neprocenjivo arheološko i umetničko blago Krima predstavljeno na izložbi u Holandiji iznenada je postalo predmet nerešive kontroverze - kome zapravo ono pripada posle političkih promena koje su se dogodile baš tokom izložbe. Diskretni i za mnoge neprimetni direktor muzeja u Amsterdamu odlučuje da postavljanjem pitanja postane neočekivan heroj, spreman da stane u odbranu nemih, divnih predmeta i da im pruži neograničeno utočište. Pred nama se kroz niz uzbudljivih portreta glavnih aktera i događaja, koji poprimaju i tonove tragičnog, razvija i usložnjava priča o neverovatnoj sudbini predmeta jednog davno nestalog naroda. Vrhunska kamera i montaža kao u sjajnim igranim filmovima, uz maestralnu režiju Uke Hogendejk kreiraju sagu o arheolozima i njihovoj ljubavi, o košmaru koje Skiti i ne znajući doživljavaju vekovima nakon što su nestali u lavirintima istorije, o dragocenostima koje zaslužuju da o njima brinu oni koji su im za uzvrat poklonili sebe.
Neočekivani, uzbudljivi bioskopski doživljaj koji vas vodi od iskopina na Krimu do hladnih, savremeno dizajniranih prostora Holandije i nazad.
Rođena 5. avgusta 1961. u Amsterdamu, Holandija. Upisala Akademiju umetnosti u Utrehtu, gde je diplomirala pozorišnu režiju (1990). Režirala pozorišne predstave od 1990. do 1996. godine sa mnogobrojnim pozorišnim trupama. Godine 1997. studira televizijski dokumentarni film na Akademiji medija i radi kao reditelj za VPRO televizijski program. Godine 1998. režira dokumentarni film „Srećno vreme” (Een Gelukkige Tijd) u saradnji sa Polom Koenom, koji je dobio nagradu Holandske filmske akademije i „Euro-Comenius” nagradu (Beč). Specijalizovala se za filmove o umetnosti. Deset godina je pratila epsko renoviranje Rejks muzeja u Amsterdamu i napravila jsvetski poznati i nagrađivani dokumentarac o tome, kao i otkrivanju do tada nepoznate Rembrantove slike 2019. Godine.
BLAGA KRIMA
DE SCHATTEN VAN DE KRIM
82 minuta
režija: Uke Hogendejk
Uke Hogendejk
Izabrana filmografija
Austrija 2022.
Ovo je uzbudljiva vizuelna avantura vrhunskog austrijskog fotografa i filmskog autora koji nas ekskluzivno uvodi u svet zatvoren iza dugo zaključanih vrata zoo vrta u Salburgu, svet kao iz bajki i snova.
Neočekivane okolnosti zaključavanja tokom pandemije kovida 19 ostavile su stalne stanovnike zoo vrta u Salcburgu bez svakodnevnih poseta i bučnog prisustva posetilaca. Pored veoma diskretnog osoblja koje omogućava da se održavaju osnovni uslovi za život, životinje ostaju uglavnom potpuno same i prepuštene sebi. Arhitektonska specifičnost vrta prepunog staklenih pregrada koje oslobađaju od utiska zarobljenosti i omogućavaju komunikaciju među životinjama, a prostor čine fluidnim, nestvarnim i snolikim, autor virtuozno pretvara u nizove iznenađujućih prizora. Prisustvo životinja iz čvrstog i neupitnog postojanja u životu i na ekranu, prelazi često u neobična stanja između jave i priviđenja. Promišljeni, pažljivo birani kadrovi, ponekad kao iz nekog drugog, nama nepoznatog sveta, pažljivo studiraju ova bića koja često uzimamo zdravo za gotovo i bude u nama svest o ravnopravnosti svega živog, u čemu čovek nema i ne treba da ima privilegovano mesto. Tajna bića ostaje neotkrivena i uzbudljiva i to ne uspeva da promeni ni ponovna pojava ljudi, posetilaca koji u svojoj lažnoj superiornosti pretvaraju ovo mesto u takozvani zoo vrt, banalizujući svet.
Vanserijski vizuelni bioskopski doživljaj, raskošna priča gotovo bez ijedne reči o životu i živim bićima sa kojima delimo planetu na kojoj živimo.
Rođen je 1968. u Salcburgu, Austrija. Studirao je fotografiju u Beču i multimedijalnu umetnost u Salcburgu. Kao fotograf objavio je crno-bele foto albume o Jakutiji u Sibiru i ruralnoj Americi. Njegovi radovi su prikazivani u inostranstvu na samostalnim i grupnim izložbama. Horvatovi filmovi premijerno su prikazivani u Kanu, Veneciji, Lokarnu, Roterdamu i Amsterdamu. Dobitnik je nagrade Maks Ofils, a Ministarstvo kulture Austrije proglasilo ga je izuzetnim umetnikom. Povodom svog prvog igranog filma “Lilijan” iz 2019. sarađivao je sa austriskim autorom Urlihom Zajdlom, koji mu je bio producent.
ZOO LOCKDOWN
ZOO LOCKDOWN
73 minuta
režija: Andreas Horvat
Andreas Horvat
Izabrana filmografija
Austrija, 2022.
Grandiozna freska o stanju naše planete. Posle izuzetnih ostvarenja “Homo sapiens” i “Zemlja”, veliki austrijski dokumentarista ponovo pokazuje tragove čoveka širom sveta, tragove koji sve više postaju nezaobilazno svedočanstvo o našem postojanju.
Naslov filma, “Mater Out of Place”, ili skraćeno MOOP, odnosi se na način da se označi sve što originalno ne pripada tlu, bez obzira koliko je malo, a termin je nastao kroz projekat iniciran u SAD „ne ostaviti tragove“.
Širom planete, bez obzira na stepen razvijenosti i bogatstva, kulturu ili religijske razlike, čovek je izuzetno i nezadrživo produktivan u proizvodnji onoga što proglašava da mu nije potrebno. A razmere toga što čovek odbacuje zatrpavaju planetu i sve više iznenađuju svojim upornim gomilanjem i trajanjem. Kroz vizuelno superiorno uobličene prizore našeg doba, Nikolaus Gejrhaler nas vodi na neverovatno putovanje od visoko civilizovane Austrije do siromašnog Nepala, od turističkog raja na Maldivima do obala Albanije, po kopnu i moru i ispod mora. Distancirani, izuzetno estetizovani, često nadrealni prizori otkrivaju nam neshvatljive i nesagledive ljudske intervencije u prostoru – gigantske deponije i sofisticirane, pomalo monstruozne fabrike za preradu otpada. Autor kreira moćan dokumentarni film koji nas, kako se razvija, sve više suočava sa nerešivim problemima i zapanjujućom bahatošću ljudske vrste. Film eksplodira u završnoj sekvenci u potpunom kontrapunktu sa prethodnim tokom kao važno obećanje za drugačiji svet.
Svakako jedan od najznačajnih dokumentarnih filmova XXI veka.
Rođen je u Beču 1972. U 22. godini osniva svoju producentsku kuću. Njegov prvi dokumentarni film „Naplavina“ iz 1994. je priča o životu na Dunavu. Film „Pripjat” iz 1999. i „Negde drugde” iz 2001. donosi mu velika međunarodna priznanja kao vrhunskom snimatelju i dokumentaristi. Radi kao reditelj, producent, scenarista i snimatelj. Dobitnik je brojnih značajnih nagrada.
MATTER OUT OF PLACE
MATTER OUT OF PLACE
110 minuta
režija: Nikolaus Gejrhalter
Nikolaus Gejrhalter
Izabrana filmografija
Holandija,Nemačka, 2008.
“ZABORAV” je priča o Limi, glavnom gradu Perua, posebno o živopisnom kvartu oko predsedničke palate i o ljudima koje tu susrećete. Dok lutamo ulicama grada, posećujemo stare restorane i male radnje, ulazimo u nekoliko otmenih barova ili sedimo na trgovima i srećemo uzbudljive karaktere koji koriste poeziju, stvarno ili mentalno žongliranje, snove i kreativnost da bi se oduprli tome da budu osuđeni na zaborav i da bi se suprotstavili onima koji se vekovima kunu da vole svoj narod, a koga u stvarnosti preziru. Junaci filma gledaju na istoriju sa smislom za humor i ironiju, a realnost pretvaraju u iščašenu.
U velikom uličnom cirkusu otkrićemo metafore za daleko veći cirkus koji traje već decenijama na političkoj sceni i koji potresa Peru i živote ljudi kao razorni zemljotresi. Sve to smešano je, sigurnom rukom izuzetno duhovitog junaka filma, barmena jednog otmenog restorana, u egzotični koktel koji publika pije s velikim uživanjem, ali s gorkim ukusom u ustima.
Film o bedi i poeziji u zemlji koju su opljačkali moćnici.
Rođena je u Limi, u Peruu 1951. godine. Studirala je biologiju i književnost na Univerzitetu u Limi. Godine 1973. napušta Peru, putuje po Meksiku, Izraelu, Španiji i Francuskoj, a u Italiji studira film na „Centro Sperimentale di Cinematografia“ u Rimu. Od 1978. godine živi i radi u Amsterdamu, u Holandiji. Hedi Honigman se smatra jednim od najznačajnih dokumentarista sveta. Njeni filmovi, kratki i dugometražni (i igrani i dokumentarni), putovali su svuda, dobijali glavne nagrade i prikazivani na velikim retrospektivama, kao što su bile u Torontu, u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, u Parizu, Berlinu, Lisabonu, Mineapolisu, Barseloni, Madridu, Valensiji, Ontariju, Utrehtu, Gracu, Čikagu i Berkliju, između ostalih. Dobila je više nagrada za svoj celokupni rad, kao što su: nagrada „Living Legend“ na festivalu IDFA u Amsterdamu 2013. godine, nagrada za izuzetno postignuće na festivalu „Hot Docs” u Torontu, u Kanadi 2007. godine, nagrada za doprinos filmskom stvaralaštvu u oblasti dokumentarizma na Filmskom festivalu u Solunu, u Grčkoj 2004. godine i nagrada Nacionalnog fonda Holandije za filmove o kulturi namenjene televiziji 2003. godine.
ZABORAV
EL OLVIDO
93 minuta
režija: Hedi Honigman
Hedi Honigman
Izabrana filmografija